apartmani hrvatska Blog

Intervju : Vide li se prvi efekti programa “Hrvatska 365” ?

 

 

S Uskrsom je počeo značajniji turistički promet u Hrvatskoj. Iako se radi o malim brojkama, one obećavaju i pokazuju pozitivan trend jačanja predsezone. Ministar turizma Lorencin uvjeren je da dio zasluga ide i njegovom projektu “Hrvatska 365”.

Intervju sa Ministrom turizma: 

Što očekujete od ove predsezone u odnosu na lanjsku s obzirom na pojačanu promociju ove zime na svim tržištima u sklopu projekta Hrvatska 365?

Uskrs je ove godine pao dva tjedna ranije u odnosu na prošlu godinu i unatoč nešto nepovoljnijem vremenu, u Hrvatskoj je ostvareno oko 70 tisuća dolazaka i 200 tisuća noćenja, s čime sam zadovoljan. Ukupno, ako gledamo u prva tri mjeseca ove godine, bilježimo dvoznamenkaste poraste te su oni zasigurno jedan od rezultata programa Hrvatska 365.

Vide li se već sada prvi efekti programa Hrvatska 365 u pogledu većeg broja otvorenih hotela, restorana, suvenirnica, trgovina? U Poreču primjerice u niskoj sezoni gotovo da nije bilo otvorenog hotela. Kako to komentirate?

Poreč nije bio uključen u pilot Hrvatska 365 prošle godine, no kandidirali su se za pristupanje programu. Uvijek ostaje pitanje isplativosti, koja se mora postići u sinergiji s javnim sektorom kroz određene vidove poticaja i olakšica i značajno boljom organizacijom sa svim ostalim sudionicima na destinaciji. To nije jednostavno pokrenuti jer se mora stvoriti kritična masa proizvoda koja će biti dostatna za privući turiste. S druge strane, vidljiv je porast noćenja, od prosinca prošle godine (plus 8 posto), kroz siječanj (plus 19 posto), veljaču (plus 15 posto) i ožujak (plus 20 posto), što je utjecaj pilot-projekta Hrvatska 365. Ove godine prvi će put program biti proveden kroz pred i posezonu.

Svojedobno ste rekli da je Hrvatska 365 prvi korak ka reorganizaciji TZ-a kroz novi zakon o TZ-ima koji je trebao na snazi biti od početka godine. Gdje je zapelo i hoće li se uopće taj zakon donijeti do idućih parlamentarnih izbora?

Hoće, radimo intenzivno na tome. Program Hrvatska 365 upravo je u praksi pokazao kako mogu funkcionirati one stvari protiv kojih su se mnogi bunili kada smo prošle godine krenuli u javnu raspravu. Obišao sam gotovo cijelu Hrvatsku upravo kako bih na terenu razgovarao s ljudima i uvjerio ih kako je povezivanje i klasterizacija turističkih zajednica najbolje rješenje za destinacije.

Drago mi je što je to upravo prepoznato kroz ovaj projekt i što se javilo još 20-ak destinacija sa željom da se uključe u PPS projekt za ovu godinu. To ipak znači da je pilot bio uspješan i da su turističke zajednice prepoznale koristi za sebe. Novi zakon o turističkim zajednicama omogućit će da se one upravo po ovom principu isključivo dobrovoljno udruže te da na taj način dobiju više sredstava za promociju i budu bolje prepoznate na tržištu.

Također se istodobno s tim zakonom trebala uvesti nova boravišna pristojba. Hoće li se uvoditi do sezone?

Boravišna pristojba je regulirana zakonom o boravišnoj pristojbi koji ćemo prilagoditi u paketu s novim zakonom o turističkim zajednicama. Planiramo uvesti određene promjene, odnosno novine u način određivanja pristojbe i njezina korištenja, no i ove godine boravišna pristojba ostaje ista. Riječ je o promjena koje želim uvesti dogovorom sa svim sudionicima u turizmu, a li ću se svakako zalagati da boravišnu pristojbu plaća i svaki gost s kruzera koji uplovi u luku te da se dobivena sredstva ulažu za jačanje kvalitete ponude i usluge u destinaciji.

Do kraja ožujka vaše je ministarstvo imalo otvorene natječaje za sufinanciranje investicija u turizam. Kakvi su bili efekti tih poticaja od kada ste na funkciji ministra?

Interes za programima bespovratnih potpora svake je godine sve veći. S obzirom na to da se prijave tek unose, teško je govoriti o konkretnom broju prijava, no svakako mogu potvrditi da smo ove godine iz cijele Hrvatske, ali i iz Istre, primili znatno veći broj projekata nego lani. Prošle godine u razne projekte smo samo kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva dodijelili oko 26 milijuna kuna bespovratnih sredstava, što je svakako odličan poticaj za svakog poduzetnika koji se bavi turizmom jer je riječ o djelatnosti u koju se treba kontinuirano ulagati želi li se ostati konkurentan.

Navedenim, ali i ostalim programima, financirali smo niz vrlo uspješnih inicijativa i projekata, koji su danas sastavni dio turističke ponude naše zemlje. Cilj svih ovih poticaja je unaprjeđenje kvalitete i podizanje konkurentnosti. Bazeni su jedan od programa u koji smo prošle godine uložili oko 7 milijuna kuna u 170 novih bazena. Ove ćemo godine uložiti otprilike još toliko. Vjerujem da to jednom građaninu Hrvatske jako puno znači, a privlači turiste veće platežne moći i produljuje sezonu.

Koliko je uloženo ove godine u pripremu sezone? Koliko u Istri i slijede li te brojke one planirane iz Strategije turizma RH?

Strategija predviđa 7 milijardi eura ulaganja do 2020. godine, a ove godine u sektor, prema anketi koju smo proveli, uložit će se 483 milijuna eura, što je oko 20 posto više od plana u 2014. godini. Samo na području Istarske županije investicije će iznositi oko 114 milijuna eura. Riječ je o javnom sektoru i najvećim hotelskim kućama, njih desetak. U ove brojke nisu uključeni veliki projekti poput Kupara, Brijuna te Muzila, a koji će sasvim sigurno turističkom sektoru donijeti pozamašne investicije. Mogu sigurno reći da za sada sigurno idemo prema ostvarenju zacrtanih ulaganja predviđenih Strategijom te da će u idućih pet godina turistički sektor naše zemlje svakako postati još snažniji i konkurentniji.

U samu pripremu sezone uloženo je nešto manje od 200 milijuna kuna. Pod time podrazumijevam komunikacijske i druge tržišne aktivnosti, odnosno PR, produkciju, online i offline promociju, promociju po društvenim mrežama, sajmove, prezentacije i studijska putovanja novinara, oglašavanje, potpore manifestacijama te mega projekte. Neki od tih projekata su još u tijeku, no većina će biti uložena tijekom predsezone, a manji dio za posezonu.